ZANATLIJE SUBOTICE U DRŽAVNOM POPISU 1828.GODINE

Ex pannonia 1-2Publikovano: http://suarhiv.co.rs/downloads/expannonia/Ex_pannonia_1.pdf

12424344454647484950515254555657

 

 

 

Radni rukopis:

ZANATLIJE SUBOTICE U DRŽAVNOM POPISU 1828.GODINE

Za  ekonomsko  socijalnu  istoriju,  dragocena  vrsta  izvora  su  popisi.Obilje  podataka  koje  oni  pružaju,omogućavaju   sagledavanje preseka društvene zajednice, u zavisnosti od kriterijuma kojima su  se služili  popisivači.Sama   mogućnost   merenja   niza   kvantitativnih veličina,koje se odnose na  društvenu  zajednicu  u  datom  vremenskom periodu, daje istraživačima u ruke  čvrste  polazne  osnove  za  dalju naučnu interpretaciju.

Državni   (regnikolarni)   popis   iz   1828.godine   smatra    se nezaobilaznom i  veoma   upotrebljivom    građom    za    proučavanje demografskog i privrednog  stanja  u  Ugarskoj.(1) On je  obavljen  na osnovu VII zakonskog člana iz 1827.godine.Cilj je bio da se popišu svi poreski  obveznici,da  bi  se  omogućio   bolji   razrez   poreza   od dotadašnjeg.Dokumentacija je u celosti sačuvana  za  sve  županije  na teritoriji današnje Vojvodine.

Dobro     pripremljen,  po   rubrikama  je       razvrstavao popisane,poimenično beležeći glave porodica od 18-60 godina, i  navodio njihovo  pokretno  i  nepokretno imanje, te davao oznake njihovog društvenog statusa.U posebnoj rubrici upisane su zanatlije, ako im  je to glavni izvor prihoda,označeno je  u  kojem  zanatu  rade,sa  koliko kalfi,koliko meseci godišnje, te kakvog su društvenog položaja.

Iz    građe    popisa    koji    se     čuva     u     Istorijskom Arhivu-Subotica,izdvojene su poimenično sve zanatlije, i oznake koje se na njih odnose.Razvrstane su  u VII grupa zanata (2).

I   Kožarsko prerađivačka  (čizmar, obućar, krznar …)

       II  Tekstilno odevna   (krojač, tkač, užar …)

       III Metalsko prerađivačka  (kovač, bravar, satar…)

       IV  Građevinsko drvna   (stolar, staklar, ciglar…)

       V   Prehrambeno hemijska  (mesar, mlinar, sapundžija…)

       VI  Zdravstveno uslužna   (ranar, ilidžar, berber…)

       VII Ostali   (češljar, sitar, knjigovezac…)

Sumarno  su  prikazane  zanatlije  koje  ne  upražnjavaju   svoje zanate. Izvršena  je  statistička  obrada  tih  podataka  i  data  kroz tabelarne prikaze.

Subotica – slobodni kraljevski grad,  po  svom  statusu,  spada  u kategoriju naselja sa razvijenijim zanatstvom.O stepenu razvoja  u toj oblasti svedoči u prvom redu broj zanatlija, ali i broj vrsta  zanata, odnos broja majstora  i  kalfi,godišnja  uposlenost  zanatlija,  odnos broja stanovnika i zanatlija, odnos broja poreskih obveznika i zanatlija.   (3)

Tako  po  broju  od majstora, 766  koji  rade  i  162  koji  nisu upražnjavali zanatsku delatnost,  ukupno  928,  i  318  kalfi,  ukupno 1246,zauzima 6. mesto među slobodnim kraljevskim gradovima  po  popisu iz 1828. godine (4), a vodeće u poređenju sa  gradovima  tog  ranga  u Bačkoj županiji.(5)

Iz odnosa broja majstora i kalfi sagledava se  stepen  materijalno ekonomske diferencijacije među majstorima zanatlijama,i  mogućnosti  i načini privređivanja u pojedinim strukama.U najrazvijenijim  gradovima je taj odnos bio vrlo visok.(6)U Subotici je  sa  kalfama  radilo  254 majstora, (33,16%) a bez  512  (66,84%)  (7)  Više  od  jednog  kalfe zapošljavao je samo 41 majstor (5,35%) od ukupnog broja.

U    I    grupi, kožarsko    prerađivačkoj,najvećoj  po broju zanatlija, radilo  je 337 majstora sa 110 kalfi, što je odnos 32,64%. Veoma je mali broj majstora, samo 8 (2.37%) upošljavao više  od  jednog kalfe.

U II grupi taj je odnos nešto veći,  iznosi  39,23%, pošto  je  209 majstora imalo ukupno 82 kalfe. Najveći procenat  majstora  sa  kalfama bio je  kod  dugmara   (50,00%), kabaničara (47,37%) i krojača (42,31).

U III grupi od 53 majstora, 35 rade sa kalfama, ukupno 41 (77,36%).

U IV  grupi je radilo 37 majstora i čak 51 kalfa, što  daje  odnos od 137,84%.Samo je 32,43% radilo bez kalfi. Tako veliki procenat kalfi   govori o načinu,vrsti rada zanatlija u toj grupi.Nešto manje procente kalfi  nalazimo i u drugim slobodnim kraljevskim gradovima Županije. (8) Dva zidara imala su najviše kalfi,6  i  12,to  je odnos 900%.

U V grupi, po zabeleženim podacima 89,66%  od  svih  116  majstora radi bez kalfi,a 10,34%  sa  kalfama. I  ukupan  broj  kalfi  je  veoma mali-23,ili 19,83% .Mesari su imali najviše pomoćnika,kalfi,6 majstora je radilo sa 15 kalfi (250%).

U VI, relativno malobrojnoj grupi,  od   8  majstora,  samo  je  1 berber bio bez kalfe, a ostalih 7 majstora upošljava još 8 kalfi,  što je odnos od 100%.

Majstori koji pripadaju VII grupi,najmalobrojnijoj,njih 6, rade  sa 3 kalfe,što je 50% odnos majstora i kalfi.

Od ukupno 766 majstora, sa kalfama je  radilo  253,  ili  33,03%,i zapošljavalo 318 kalfi, što je 41,51% broja majstora. Od svih popisanih zanatlija,  ukupno  1084,  majstora  je  70,66%  a  kalfi  29,34%. Mali procenat  kalfi    svedoči  o  manjem  raslojavanju  među majstorima-zanatlijama, u odnosu na druge slobodne kraljevske gradove, u prvom redu u Županiji (9)

Broj meseci u godini u kojima zanatlija radi govori  o  konjukturi određenog zanata, o tome da li  je  zanatlija  mogao  da  radi  čitave godine, ili  je  sredstva  za  život  obezbeđivao  ne  samo  zanatskom delatnošću.

Od ukupnog broja  (766)  većina  zanatlija, 449,ili 58,62% radila je tokom čitave godine,pola godine 198 ili 25,85%, tri meseca  21  ili 2,74%, zimi 2 ili 0,26%, i 9 meseci godišnje samo jedan  zanatlija  ili 0,13%.

Po zabeleženim podacima tokom čitave  godine  radi  većina  u svim zanatskim grupama,izuzev  u prehrambenoj, gde za 95 mlinara nije naznačeno  koliko  meseci  rade.U ostalim strukama  procenat  onih koji  rade  12  meseci  kreće  se  u intervalu od 59,64 kod I grupe do 100 u VI grupi. Najviše zanatlija  sa polugodišnjim radnim vremenom je u  tekstilno  odevnoj  (36,36%)  i  u kožarsko prerađivačkoj struci (33,83%), a  po  tome  su  vodeči  tkači (85,90) i krzari (70,96). Veoma veliki broj  popisanih  majstora,čak  162  koji  ne  upražnjavaju zanate, (10 ), sa gore navedenim podacima upućuju  na to da  su zanatlije, radeći   samo   deo godine,ili se pak uopšte ne baveći zanatom nalazile i dodatne  izvore  prihoda,  većinom  u  poljoprivredi  i   nadničarskim poslovima.( 11 )

Sam broj zanatskih vrsta u Subotici dostiže  tek  46. (12)  dok su    najrazvijeniji    gradovi    imali    preko 100 različitih zanata ( 13 ). Najrazgranatije su bile tekstilno odevna  i  građevinsko drvna grupa sa po 9 , zatim metalsko prerađivačka sa 8 i kožarsko prerađivačka sa 7 zanata.

Najviše zanatlija ima u I  grupi, 337 majstora ,  43,99%  od  svih majstora i 110 kalfi,ili 34.70% od svih kalfi, ukupno  447  ili  41,27% od ukupnog broja zanatlija, i u II grupi sa 209 majstora, 27,28%, i 82 kalfe, 25,87%, ukupno 291 ili 26,87%  od  svih  zanatlija. To  govori  o razvijenosti i potrebama tržišta te o dostupnosti sirovina, prvenstveno  iz poljoprivrede,stočnih  koža,lana,konoplje.  U  III  grupi  se ističu  po  brojnosti  kovači,35  majstora  i  32  kalfe,  što  govori o razvijenosti poljoprivrede, gde su  kovački  poslovi  imali  najširu primenu. Veliki broj mlinara – 99  u prehrambenoj grupi, takođe  svedoči o poljoprivrednoj razvijenosti ovih prostora.

Oznake društvenog položaja nisu  date  za  sve  zanatlije,  veliki broj, 371 (48,43% ) je bez njih.Od ukupnog broja sa oznakama je 33   plemića ( 4,31% ), građana 148 ( 19,32% ), inkvilina 43 (5,62%), subinkvilina 163 (21,28%),  i  jedan  honoratior  (ranar). Majstora plemića je procentualno najviše u tekstilno prerađivačkoj grupi 5,74%, gde ih ima čak 11 među krojačima (14,10%) i kožarsko prerađivačkoj 5,64%. Građana je najviše procentualno u  zdravstveno  uslužnoj  grupi, 50%, 4 ukupno , građevinsko drvnoj 40,54%, 15 ukupno, i u  metalsko prerađivačkoj 39,62% , 21 ukupno.

Jezičkom analizom popisanih  majstora  može  se  dobiti  približna nacionalno etnička struktrura zanatlija  u  Subotici.U  ukupnom  broju učešće majstora slovenskih prezimena  iznosi  40%,  mađarskih  45%,  a namačkih 15%. Slična raspodela važi za sve grupe od I do VI, a  u  VII su zastupljeni   Nemci  sa 83% i Sloveni sa 17%. U  pojedinim  zanatima Nemci su jedini   majstori:sedlari, štavljači, satari, zidari, tesari, limari, ranar, češljari, knjigovezac, pivar, suknar, farbar tekstila, dimničar, strugari. Samo  su tri   takva primera  za majstore slovenskih prezimena,  kod  zlatara, bačvara i krovopokrivača i slično za majstore  mađarskih  przimena koji sami rade kao nožari, sapundžija i ciglar.Majstori slovenskog porekla imaju relativnu većinu kod krznara, 68% i krojača 69%. Majstori mađarskog porekla imaju  istu  poziciju  kod čizmara,  61%  njihovog  učešća,  kod  tkača sa  75%, dugmara   sa 67%, šeširdžija sa 64%,i kolara sa 77%.Majstora nemačkih prezimena je  u većini kod,obućara, sa 85% i čarapara sa 75%.

Celina  dobivenih  podataka  prikazuje  slobodni  kraljevski  grad Suboticu po  broju zanatlija kao zanačajan  privredno  zanatski centar. Na ukupno veliki broj stanovnika, 34 358  (14),  i  veliki broj poreskih obveznika, proporcionalno  tome,  dolazio  je  veliki broj  samostalnih  zanatlija. (15) Ipak je evidentno relativno zaostajanje  broja   zanatlija,   za   vodećim   privredno   zanatskim  gradovima.   Najbrojnija   je   zastupljenost   struka   vezanih    za prerađivanje poljoprivrednih  sirovina. To  govori  o  zanatstvu  grada Subotice   orijentisanom na agrar, kao sirovinsku osnovu i potrošača  usluga zanatlija. Veliki broj majstora koji ne rade čitave godine i onih  koji uopšte ne obavljaju zanatske delatnosti, takođe upušuje na  to  da  su izvore prihoda  nalazili  na  zemlji. (16) Odnos  broja  majstora  i kalfi, zaostaje  za   prosečno razvijenim   gradovima   toga   ranga, približavajući se kategoriji naselja ranga trgovišta, gde spada i mali ukupan broj zanatskih vrsta.  To govori u Subotici kao naselju koje je ne prelazu u 19. vek doživelo veliko  naseljavanje,  i  povećanje  broja  stanovnika,  pa time i u skladu sa svojim statusom i zanatlija, ali zadžalo neke krakteristike trgovišta, nastavljajuši da  živi oslonjena na poljoprivredu, udaljena od prirodnih  komunikacija,reka,  proizvodeći zanatsku robu  uglavnom   za sopstvene potrebe.

Stevan Mačković

B e l e š k e

 

  1. Dr Antal Hegediš,dr  Katarina  Čobanović,Demografska   i   agrarna    statistika Vojvodine 1767-1867,Novi Sad, 1991. U studiji  se  navodi    domaća i strana literatura.  Posebno je bogata mađarska literatura koja obrađuje popis iz 1828.    Važnija je navedena u delu:  Erdei Aranka,Békés megye társadalma és   gadasága 1828-ban, Gyula,1986.
  1. Praćena je metodologija razvrstavanja na glavne zanatske grupe koju primenjuje Eperjessy Géza, A szabad királyi városok  kézművesipara a reformkori Magyarországon, Budapest,1988.
  1. navedeno delo, strana 23.
  2. isto,strana 14. Autor daje tabelu poreskih  obveznika  i  majstora glava porodice, slobodnih kraljevskih gradova , po  popisu  1828. Za Suboticu navodi podatak od 13 911 poreskih obveznika, što je  drugomesto iza Peste i 777 majstora, što je 6.  mesto,  iza  Segeda sa 1090 majstora.
  1. Dóka Klára, A dél-alf0ldi iparosság strut]raváltása a feudalizmusból    a kapitalizmusba való átmenet  korában  (  1828-1870),  Tanulmányok Csongrád megye  történetáből,  XIII, Szeged,  1988, strana 209. Autor daje sledeće podatke za zanatlije slobodnih kraljevskih  gradova u Bačkoj   županiji,  1828.Subotica – 942  majstora,  315  kalfi,  Novi   Sad – 515 majstora i 347 kalfi, Sombor – 492 majstora i 260 kalfi.
  1. isto, strana 200.U tom periodu, prosek u državi je bio na dva majstora  jedan kalfa,  a  u vrlo razvijenim gradovima je na jednog   ajstora dolazilo 2 kalfe.
  1. U poređenju  sa  drugim   slobodnim   kraljevskim   gradovima  u  Bačko-bodroškoj županiji,kalfe  su  zastupljene  u najmanjem   procentu u odnosu na broj majstora.U Novom  Sadu  ono  iznosi 67,38%,  a u Somboru 52,85%,dok je u Subotici samo 41,51%. Procenat majstora  bez  kalfi (66,84) je približno isti i za Novi Sad. Isto, strana    209.
  1. isto, strana 209. U  Novom  Sadu  sa  14 majstora  drvno  prerađivačke struke radi i 14 kalfi (100%), a u Somboru  ima 12 majstora i  8  kalfi ( 66,66%).
  1. isto, strana 210.
  2. isto, strana 210. Autor navodi 165 takvih majstora u Subotici, Novi Sad je bez njih, a u Somboru ih je samo dvoje.
  1. isto, strana 210, 211
  2. isto, 209 strana. U Novom Sadu ima 78 , a u Somboru  52 vrste zanata.
  1. Eperjessy Géza, navedeno delo, strane 23-25. Slobodne  kraljevske gradove   svrstava u tri   kategorije,  po broju vrsti zanata. Najrazvijenije sa preko 100, razvijene sa  do 90,  i  prosečno  razvijene sa 60 -80 vrsta zanata.Kod trgovišta  je  prosečni  broj zanata dostizao 40-50.
  1. Koreni, Svedočenje vekova, Pravni položaj i stanovništvo Subotice 1391-1828, Subotica, 1991. Strana 28.
  1. Dóka Klára, navedeno delo, strana 199,206. U Ugarskoj je 1828. prosek iznosio   1   zanatlija na 91   stanovnika a u slobodnim kraljevskim  gradovima   je  dostizao   1  majstora  zanatliju  na  18 stanovnika.U Subotici iznosi   1 zanatlija na 27 stanovnika,  računajući ukupan broj zanatlija,sve popisane  majstore  i  kalfe,    ili 1 na 37 stanovnika, računajući samo majstore.
  1. Eperjessy Géza, navedeno delo,strana 59.Autor navodi da  se  i u privredno razvijenim slobodnim kraljevskim gradovima, veliki deo zanatlije samo povremeno bave zanatstvom, a u prolećnim i letnjim  mesecima  se  bave poljoprivredom, a zanatstvo upražnjavaju u  jesen i zimu.