vidi: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vranje_Sudarevi%C4%87
DR VRANJE SUDAREVIĆ (Subotica, 19. 9. 1868. – Subotica 14. 05. 1924.).
Potiče iz bogate zemljoposedničke bunjevačke porodice. Tako je i sam bio je virilista (na osnovu visine poreza ) u mađarsko vreme a time i postavljen u gradsku skupštinu. Studirao je medicinu u Budimpešti. Zbog očeve smrti prekinuo je studije ali ipak 1899. postaje lekar. Društveno aktivan za vreme školovanja, tako je bio poverenik Matice Hrvatske za Suboticu, saradnik u Kolu mladeži, među osnivačima je Zemljodilske Štedionice (1904), i Bunjevačke stranke (1906), urednik Nevena od 1903. do 1910. Bio je narodni zastupnik u Konsituanti (1920), i Narodnoj skupštini (1923). Na funkciju gradonačelnika postavljen je kao član Bunjevačko-Šokačke stranke (BŠS). Na funkciji gradonačelnika 04.05.1920. – 08.11.1920. (Veliki župan 4.05.1920. – 8.11.1920.)
Dr Vranje Sudarević, životom i aktivnim političkim delovanjem kao da je jedna od pravih paradigmi hrvatstva bačkih Bunjevaca u svom periodu. Svoju opredijeljenost za hrvatstvo vodeći su političari B-Š (Bunjevačko-šokačke, prim. aut.) stranke dokazali još u godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije. Među njima se posebice istaknuo dr. Vranje Sudarević, koji je kao povjerenik Matice hrvatske zbog svojega hrvatstva imao problema još kao gimnazijalac. (dr. Robert Skendrović, Bunjevačko-šokačka stranka 1920. – 1926. , ČZSP, god. 38., br. 3. (2006), str. 804.)
Da se politička borba vodila i shvatala vrlo široko govori i mali detalj iz 1920. godine. U toj vrlo važnoj godini – potpisivanja tzv. Traianonskog ugovora, dr Vranje novembra 1920. podnosi tužbu protiv nepoznatih lica koja su uništila tablu sa imenom ulice – njegovog rođenog brata, pravnika dr Bene Sudarevića. Tabla je postavljena nakon senatske odluke iz maja 1920. pa je nosila ime – ulica dr Bene Sudarevića 1. Očigledno da je sama po sebi smetala i provocirala izvesne društvene krugove, pa je usledila rušilačka reakcija.
Kako je došlo do toga?
Sa utemeljenjem Pravnog fakulteta 27.01.1920. a odmah nakon toga i početkom dolaska studenata (U tom cilju objavljen je konkurs za upis studenata koji je izvršen od 2. do 15.03.1920. godine, nakon čega su započela predavanja), zapažaju se i problemi sa njihovim ponašanjem i odnosom prema sredini u koju su došli. Međunacionalni odnosi, studenata pridošlih iz drugih krajeva Vojvodine, kao i Crne Gore, stare Srbije, Bosne i drugih delova Srbije ispod Dunava, i domicilnog stanovništva bili su puni nepoverenja i napetosti. Bile su vrlo uočljive, izražene i oštre crte podela na pobednike i poražene iz netom okončanog rata. Posledica toga je bila da su u tom periodu Mađari i Nemci bili u najpodređenijem položaju, obespravljeni i bez priznatih i zagarantovanih građnskih i kolektivnih prava a triumfalizam i osionost kod Srba se manifestovala na svakom koraku i još je bujala i narastala.
Ali, slučaj kada je meta bio istaknuti Bunjevac – dr Vranje Sudarević odnosno njegov dom, potvrđuje latetno postojanje dubokog neslaganja i neprihvatanja i samih Bunjevaca ( a u skladu sa tim posebno onih koji su gajili i ispoljavali i hrvatske nacinalne osećaje) kao jednakovrednih i lojalnih sugrađana (sudržavljana) u okvirima nove državne konstelacije.
Zabeleženo je tako da je jedna grupa slušača ovdašnjeg fakulteta, pijanih budućih pravnika u noći između 31.3. i 1.04.1920. napala i oštetila kuću budućeg gradonačelnika i narodnog poslanika (na dužnost je postavljen 4. maja 1920.) dr Vranje Sudarevića.
Sam dr Vranje na sledeći način opisuje taj napad: …slušači ovdašnjeg pravnog fakulteta …uz buku i galamu (i vređanja – prim. aut.) oštetili mi zid od moje kuće …odvalili komad zida…bili su u pripitom stanju. Dalje kaže da takvi barbarski i protivnarodni čin(ov)i ne odgovaraju dostojanstvu akademske omladine (sic!!!) i usmereni su na raspirivanje plemenske ( = nacionalne – prim aut.) mržnje i protudržavnom uspjehu i rada takve vrste.
U dopisu koji je oštećeni Vranje uputio rektoratu fakulteta o tom događaju stoji:
Dalje poziva da se studenti okanu pijančenja i okrenu svojim akademskim obavezama kako bi se stipendije koje im država daje upotrebile u pravu svrhu.
Nakon što je postavljen od strane centralnih vlasti (Protićeve vlade) na dužnost gradonačelnika i Velikog župana, Sudarević se ne obraća samo Fakultetu već pokreće i tužbu a preko njemu podređenih gradskih tela – inženjerskog ureda i gradske policije ishoduje da se postavi nova tabla sa imenom dr Bene Sudarevića i da policija istraži tko su počinitelji.
Kako su gradski organi završili taj predmet ostaje da se istraži. (tabla je sigurno postavljena, počinioci gotovo sigurno nisu kažnjeni – prim. aut.)
Dr Vranje je sa suprugom Magdalenom (Mandom) imao je 4 dece. To znamo pošto je dobijao doplatak upravo za četvoro dec. Ćerke su bile: Katica/Katka (Subotica, 25.10.1906. – ?), Sonja (Subotica, 1920. – ?), a sin je bio Ivan (Subotica, 16.12.1909. – ?) a pored toga i ?. Deca, Katica i Ivan su se izjašnjavala kao Hrvati.
subotickaistorija 