Ko je sve 1928/29 predavao u Gimnaziji?

Iz redovnog godišnjeg Izveštaja za šk. 1928/29 saznajemo ko je sve radio u Državnoj muškoj gimnaziji u Subotici.

Izvestaj za 28 29

nastavnika 14

  1. Vasa Stajić   VASA STAJIC_2
  2. Alfred Taubert (vidi: O stradanjima obitelji Nojcsek i Taupert,  Klasje naših ravni, 8-10, Subotica 2019.)  radni tekst: https://subotickaistorija.wordpress.com/crtice-o-stradanjima-obitelji-nojcek-nojcsek-i-taupert/
  3. Ivan Đurić
  4. Ivan Modričin
  5. Ivan Vojnić Tunić

    VOJNIC TUNIC upravitelj PRVI MATURANTI GIMNAZIJE
    Ivan Vojnić Tunić upravitelj Gimnazije 1919.   (vidi i:https://stevanmackovic.wordpress.com/ivan-vojnic-tunic-prof-matematike-prilozi-za-biografiju/
  6. Branko Orlović
  7. Dušan Muždeka
  8. Simeon Pilić
  9. Lazar Čurčić

    295 umesto Knezevica
    Čurčić je 1927 bio u “Odboru za spomenik Cara Jovana”
  10. Varvara Medenica
  11. Vasa Bogdanov
  12. Božo Bošković
  13. Danilo Nikolić
  14. Vlad. Novaković

nastavnika 28

  1. Natalija Antić

  2. Pavle Tišma

  3. Ante Vojnić Tunić

  4. Dobr. Spasojević

  5. S. Obradović

  6. Bogoljub Krejčik

  7. Irina Vujanac

  8. Vidosava Jović

  9. Jelena Damnjanović

  10. Dušanka Stojčević

  11. Dragutin Jager  JEGER DRAGUTIN tablo 1928

  12. Živ. Grozdanović

  13. Boginja Pavičević

  14. Petar Korać

  15. Đorđe Stepanov

  16. Sava Rajković

  17. Dragan Beraković

  18. Pavle Zavadovski

  19. Isakij Osipov

  20. Sergije Muratov

Izvestaj 34

U odeljenjima na mađarskom su bili: Mihajlo Čajkaš, Mihajlo Šefer /Schäffer Mihály (Dunacséb, 1878,   – Subotica, 1963). Školovao se kod jezuita u Kaloči. Predavao je latinski i starogrčki jezik.), dr Stefanija Pap, Ferdo Rihter, Velimir Penavin, Mil. Knežević, Marga Bogdanj.

madari

Kujundzic

  1. Mihajlo Čajkaš
  2. Mihajlo Šefer

    F47 II 74 926
    Mihajlo Šefer moli oslobađanje plaćanja školarine za ćerku Klaru, 1926.
  3. dr Stefanija Pap
  4. Ferdo Rihter
  5. dr Julije Petenj II 50 1927 prof ima sina Julija
  6. Milivoj Knažević (Iz L E K S I K O Na PODUNAVSKIH HRVATA – BUNJEVACA I ŠOKACA, 12 K – Knj)KNEŽEVIĆ, Milivoje (Kragujevac, 19. XI. 1899. – Kragujevac, 13. VII. 1973.), profesor književnosti i jezika, pisac, sakupljač narodnih pjesama, esejist, folklorist. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu i četiri razreda gimnazije. Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata kao dobrovoljac sa srpskom vojskom 1915. povlači se preko Albanije na Krf, nakon čega je upućen u Francusku, gdje nastavlja školovanje. Nakon povratka iz Francuske nastavlja studij i diplomira jugoslavensku književnost i srpsko-hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Službovanje je započeo 1923. u Subotici kao gimnazijski profesor, gdje ostaje do 1933. Tada postaje ravnatelj gimnazije u Senti, a od 1939. profesor je u gimnaziji u Beogradu. Sudjeluje u obrani Jugoslavije 1941., zarobljen je u Herceg-Novom te je Drugi svjetski rat proveo u talijanskom i njemačkom zarobljeništvu. Nakon povratka u Beograd radi u Biblioteci Pravnoga fakulteta, zatim u Institutu za srpski jezik Srpske akademije znanosti i umjetnosti do 1962., od kada kao umirovljenik živi do smrti u Kragujevcu. Autor je više knjiga pjesama, drama i rasprava, osobito iz narodne književnosti, a uredio je i priredio više posebnih publikacija (Vojvodina i Srbija, Subotica, 1926., pretisak iz Književnog severa, 6-8/1926; Ivan Antunović : (iz pisama Iliji Okrugiću-Sremcu), Subotica, 1930., pretisak iz Književnog severa, 7-10/1930, i dr.). Za Bunjevce su najvažnije njegove knjige Bunjevačke narodne pesme : Kraljičke (Subotica, 1930.), Ivan Antunović : Život i delo (Novi Sad, 1935., pretisak članka »Ivan Antunović«, Letopis Matice srpske, 1/1935), za koju je 1933. dobio nagradu Bunjevačke prosvetne matice, te Bunjevačke narodne pripovetke (Subotica, 1939.), koje je prikupio i objavio skupa s Balintom Vujkovom. Objavio je još i članke »Biskup Ivan Antunović i preporod bačkih Bunjevaca« (Soko na Jadranu, Split, 5-6/1936) i »Biskup Ivan Antunović preporoditelj bačkih Bunjevaca« (Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva, Beograd, 11-12/1938).Njegovo djelovanje u Subotici ostavilo je izniman trag na književnost bačkih Bunjevaca. Kao profesor subotičke gimnazije, pokrenuo je i uređivao mjesečni časopis Književni sever (1925.-35.). U njemu je, među ostalim, obrađivana i bunjevačka književnost. Najvažniji su tematski brojevi O Bunjevcima (3-4/1927 i 7-10/1930), posvećeni bunjevačkoj povijesti, etnografiji i književnosti, te Bunjevačka narodna čitanka (7-9/1931) o bunjevačkim književnicima, koji su tiskani i kao posebne knjige. Kao profesor te pisac i urednik snažno je utjecao na formiranje nekoliko generacija pisaca u Subotici, među njima i Balinta Vujkova. Posebnu pozornost posvetio je objavljivanju njihovih prvih literarnih pokušaja. U temama o prošlosti Bunjevaca želio je pružiti »za naučna ispitivanja Bunjevaca što više građe«, ali su priloge pisali ponajviše srpski autori, najčešće profesori subotičkoga Pravnoga fakulteta i beogradskoga sveučilišta, uz rijetke unitarno orijentirane Hrvate (Ivo Milić) i Bunjevce (Mijo Mandić, Kata Prćić, Lazar Stipić), koji su bunjevačku povijest nastojali vezati isključivo uz srpsku. Osobito se bavio bunjevačkom narodnom književnošću, ali je i taj dio baštine obradio na srpskom jeziku, napose običaj »kraljica«. Važniji pseudonimi: ***, Albert Courbier, Branko Josić, Dragomir Prokić, Dž., Mil. Ilovac, Kosta Milivojević, M., M. V. K., Mi, Miladin Pantelić, Milan Ilić, Milo Borić, Nikola Todorović, R., R.R., Spektator, Stanko Jelić, Veco Dulić, X. Y.Lit.: B. Vujkov, Fragmenti o liku Milivoja V. Kneževića; M. Nikolić, Milivoje V. Knežević (1899-1973), Rukovet, 2/1986, Subotica; Leksikon pisaca Jugoslavije, 3, Novi Sad, 1987; M. Cindori (ur.) Književni sever (1925–1935) : Zbornik radova, Novi Sad, 1999; Srpski biografski rečnik, 5, Novi Sad, 2011.Čeliković
  7. Marga Bogdanj
  8. Andrija Kujundžić (Andrija Kujundžić je 1945. bio osuđen na tri godina robije zbog neprijateljske propagande)

    859 Kujundic A se decom
    prof. Kujundžić sa decom, 1943.

Izvestaj 48 49