Crtice o životu stanovnika Sent Marije (1747- 1773) kroz arhivsku građu o Simonu Romity -u

publikovano: Crtice o životu stanovnika Sent marije (1747-1773) kroz arhivsku građu o Simonu Romity, Godišnjak znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođnaskih Hrvata, br.10, Subotica 2019, str. 99 – 114.  http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/aktivnosti-zavoda/5700-u-tisku-jubilarni-deseti-godisnjak-za-znanstvena-istrazivanja-zkvh-a

Stevan Mačković, arhivski savjetnik  

Crtice o životu stanovnika Sent Marije (1747- 1773) kroz arhivsku građu o Simonu Romity           

Sažetak

Uradak pokušava da na osnovu arhivskih vrela, arhivske građe fonda Magistrata, prateći podatke o jednoj ličnosti – Simonu Romicsu, cantoru i orguljašu koga ambicija da se penje na društvenoj ljestvici dovodi do pozicije sentora, oslika i na malim ali konkretnim primjerima dotakne živote drugih stanovnika naselja Sent Marije, potonje Subotice. Zapisi koji govore o Romicsu istodobno daju ilustraciju i o povijenim uvjetima i okolnostima u kojima su živjeli i djelovali stanovnici Sent Marije, njegovi sugrađani. Tako kroz analitičke opise – sažetke dokumenata pisanih bunjevačkim jezikom  ili  prijevode sa latinskog, pratimo djelatnost i prepisku gradskih vlasti koja se tiče orguljaša Romicsa, baš kao i obične ljudske muke, sukobe u okviru obitelji, teškoće u izmirivanju poreza, krađe itd. Sama građa orginala  je izuzetno dragocjeno i jedno od najranijih svjedočanstava uporabe bunjevačkog jezika u Subotici.

1778.

Ključne rijeći: Sent Marija, Magistrat, orguljaš,  život običnih stanovnika, bunjevački jezik.

Uvod

Kao da su obični ljudi stanovnici donjih katova historijske zbilje, pa samim time manje uočljivi.  Iz tmine prošlosti po pravilu izranjaju ličnosti iz vladajućih slojeva,   njihova djela ili nedjela, karakteri i osobenosti, domjeti i rezultati…

Upravo zbog toga vrlo malo znamo o subotičanima koji se mogu svrstati u tu kategoriju običnih ljudi, iz perioda nakon stecanja statusa kameralnog trgovišta 1743. godine  (Ulmer 1991, 45-52.). Uzrok za to je što pored usmjeravanja pažnje istraživača na teme i oblasti iz gornjih katova, uočavamo  nedostatak vrela koja bi neposredno svjedočila o  njima. Pisani tragovi su sačuvani, gotovo isključivo samo u onim slučajevima ako je običan čovjek bio u fokusu administracije, a to se dešava ponajčešće ako ga se tretira kao poreskog obveznika, ili pak ako joj se obraćao da mu rješi neke njegove neodgodive probleme.  Spiskovi poreskih obveznika, koji obično sadrže ime glave obitelji, zanimanje, status i još niz drugih rubrika, vrlo su koristan izvor, kako za demografsku povijest, tako i gospodarsko socijalnu. Obični ljudi i njihova svakodnevica su osuđeni na prokletstvo sumarnog, neindividualnog, neizdiferenciranog promatranja. Primjer  uspinjanja Simona Romitya, od  cantora[1] i organisste[2] do senatora daje nadu da je sličnih slučajeva izlazaka iz povijesne anonimnosti bilo više.

O vertikalnoj društvenoj pokretljivosti u gradskoj sredini toga doba, dobar primjer nam daje upravo Romić. On je, kao građanin, rimokatoličke vjeroispovjesti imao određenih mogućnosti da se uspinje ka ljestvici onih koji sudjeluju u upravljanju gradom. Sve je to bio plod  izlaska iz okvira vojne uprave/granice, te dobijanja statusa slobodnog kameralnog trgovišta pod imenom Sent Marija 1743. godine. Od tada je tijelo pod imenom Magistrat upravljalo gradom, kao i svom njegovom pokretnom i nepokretnom imovinom. Magistrat (Unutrašnji savjet, Magistratus, Belső Ta­nács) se sastojao od dvanaest „zakletih” senatora biranih iz reda građana članova Izabrane opštine (Selecta Communitas, Iurata Communitas) i jednog suca. Članovi Magistrata su tada mogli biti isključivo rimokatolici i birani su doživotno. Ugo­vorom varošice Sent Marije sklopljenim sa Ugarskom komorom 28. juna 1743. godine podrobnije se reguliše izbor i periodično popunjavanje broja senatora, uspostavljanje (restauratio) Magistrata.

Građa o Šimi Romiću

Tragajući[3] za dokumentima u fondu F:261[4] a  pisanim  ilirskim/bunjevačkim  jezikom, pronađen je predmet iz 1747. godine koji napisao Šimun/Šima Romić (Simon Romity ili Simon Romics). On se sastoji od dva lista, jednog dopisa gradskom tanacsu -vijeću  i jednog iskaza Romićevih dugovanja. On se obraća gradskim ocima u cilju da se razriješe nesuglasice između njega i maćehe, a vezane za pitanje ostavštine, tj. zajedničkog života u kući  njegovog oca. Na prvi pogled bilo je jasno da radi o vrlo zanimljivom vrelu, kako za jezikoslovnu analizu, ali isto tako i za pokušaj osvetljavanja Romićeve uloge i mjesta u društvenom životu Subotice tih godina. Po potpisu se vidi da je on bio kantor i orguljaš, no puno drugih podataka o njemu se ne vidi iz tog pisma. Naslovljeno je: Plemeniti Gospodine Biro (biro= sudac)  i vaszkoliki plemeniti i Possteni Tanacs… Obraćanje započinje: Poniжeno[5] proszim i priporucsujem ovu moju instantiu, punnu gorkoszti, tuge i nevolye koja od mlogo vrimena… Vidi se dalje da je sa maćehom nastao spor  i szvaki csasz i vrime u szmutnyi sztojimo, da ona szvoju szarcsbu i opacsinu izliva na prijatelye navla-sztito kojimi najdraжi jeszu i koji nam pomogosse sziromassku kutyiczu szvojom vlasztitom marviczom a to ona szve pogarchi i izruжi neprisztojno szvojim opakim jezikom. Jasno i da je sukob kulminirao te od Magistrata moli da presudi: zaradi toga ponizno molim Plemeniti Tanacs i ovu instantiu pridajem da biszte dosztojali praviczu ucsiniti megyu nama, kako najdu pravo po dussi szvojoj dasze gyavao neraduje o zlu жitku nessem.  Šimun je imao i brata Ivana (Ioannes ) kojega je smatrao saveznikom u borbi  protiv maćehe. Matyeha (Matyujava)=/maćeha/  miszli malog Bracza odmene rasztaviti koja sztvar nemogu tako osztaviti ni odmenega pusztiti, a onna ni pojedan nacsin visse sznama nemoжe biti, nitityu snyom vissje kruh jiszti, vetyevasz ponizno proszim, ucsinite kako naj bolye znate pridragi Goszpodaru.

Zanimljiv je i opis i imovine što je posjeduje:  Ocsinsztva imam jednu kutyu visse mene, i pokutysztva vrlo mallo. od marve rogate kutyanszke, imamo jednog volla a druge jedanajsztero. I takogyer jednog konya; Vinograd jeszam naszadijo szam sz Oczem pokojnim Ovoje je czilo szve Ocsinsztvo. Saznajemo ida je već dugi niz godina u službi: Csetarnajeszta godina kako szluжim Postenu Optyinu. To bi značilo da je u službi od 1733. godine, dok  u odluci Magistrata F:261.1.pag.387-388.  iz 1753. stoji da je savjesno služio 17 godina, što znači da je službovao od 1736. godine, što se poklapa sa datumom izgradnje crkve. Nakon protjerivanja Turaka 1686. u subotičkoj su se tvrđavi nastanili franjevci, koji su odmah počeli izgradnju samostana i vođenje župe. Crkva je posvećena sv. Mihaelu Arkanđelu. Poznato je, da je 1731. godine u župi sposobnih za ispovijed bilo 1865 vjernika, dok je 1748. godine bilo u Subotici ukupno 5290 katolika.

            Prilog tome dopisu je iskaz osoba kojima je Šimun bio dužan. Navedeni su poimence sa točnim iznosima u forintama i krajcarama. Tako Mati Bessiretvityu szlugi duguje 8 for. 35, u Peβti Dru Nikoli Boltacsij 10,  u Szegedin Peri od duhana  6, i na kraju stoji suma od  f.58 =75 ovoliko jeszt nassa sziromasska kutya duжna.

F:261.21.5/1747

PRILOG: prepis dokumenta oznaka F:261.21.5/1747

„F.B.T.X.

Plemeniti Gospodine Biro i vaszkoliki plemeniti i Possteni Tanacs…

Poniжeno proszim i priporucsujem ovu moju instantiu, punnu gorkoszti, tuge i nevolye, koja od mlogo vrimena, sza= cze, Dussa i Tillo kolye i gubi, neszlozsno xivlyenye tarpety, i veliko progonsztvo podnoszety, ja toliko koliko, alli drug vincsani moj, sztoje gornye kletve, na ovom szvitu  gorje, szvarhu glave nyene, szveje izbila nemilosztiva Matyuja i szvaki csasz i vrime u szmutnyi sztojimo Possten i nadalye szvoju szarcsbu i opacsinu izliva, na prijatelye navla-sztito kojimi najdraжi jeszu i koji nam pomogosse sziromassku kutyiczu szvojom vlasztitom marviczom a to ona szve pogarchi i izruжi neprisztojno szvojim opakim jezikom. Mira nejma niti prisztaje od protreszanya sztuje uchily govoretyi daj meni moje i kano pritimi sz Plemenitim Tanacsom i toje bila odredila proszasztog Petka datyeme na Plemeniti Tanacs zazvati i tako zassto neznam, jelo bila nijebila zaradi toga ponizno molim Plemeniti Tanacs i ovu instantiu pridajem da biszte dosztojali praviczu ucsiniti megyu nama, kako najdu pravo po dussi szvojoj dasze gyavao neraduje o zlu жitku nessem. Matyujeva miszli malog Bracza odmene ra=sztaviti koja sztvar nemogu tako osztaviti ni odmenega pusztiti, a onna ni pojedan nacsin visse sznama nemoжe biti, nitityu snyom vissje kruh jiszti, vetyevasz ponizno proszim, ucsinite kako naj bolye znate pridragi Goszpodaru na Dragog Boga, pak na vasz osztavlyam dasze nezaboravi namene, koji niszam miszlijo raszuti, vetye na visse

Ocsinsztva imam jednu kutyu visse mene, i pokutysztva vrlo mallo. od marve rogate kutyanszke, imamo jednog volla a druge jedanajsztero. I takogyer jednog konya; Vinograd jeszam naszadijo szam sz Oczem pokojnim Ovoje je czilo szve Ocsinsztvo. Csetarnajeszta godina kako szluжim Postenu Optyinu, oszim jedne, jedanput prodao jeszam kravu, nego szvojom szluжbom + jeszam sziromassku kutyiczu kapijo kao i szvi szami bolyema znadu. Ovakosze sztvari ima, i жelim na dan danassnyi da bude szvaka czila i Osztajem najponizniji

Plemenitom Tanacsu                                       szluga Simun Romity

Cantor i Organissta

U Szent Maiji, 14 Marza. (1747)

Plemenitom i Poβstenom Tanacsu

Szent Marija „

Pokušavajući upotpuniti sliku o njemu, moglo se samo provjeriti da li se spominje u građi iz toga vremena, prvenstveno i prijevodima zapisnika Magistrata od 1743. godine  (Mandić, Zorica i Manasijević, Vera. 2006.) Subotica kao i spisima koji ih prate. Pronađeno je  ukupno dvadesetak pominjanja njegovog imena u raznim predmetima, počevši od 1746. pa do 1773. godine.  Analitički opisi gdje se pominje navedeni su u cjelosti. Svaki analiticki opis sadrži datum održavanja sjednice, a u donjem uglu broj fonda, broj inventarne jedinice sumarnog inventara, broj stranice, broj sjednice u godini i godinu održavanja sjednice; a slično i kod spisa gdje je dana signatura.

Tako kronološki, po analitičkim opisima arhivske građe, Zapisnika i spisa koji ih prate, možemo pratiti neke elemente iz Romićevog života.

1746. siječnja 31.

Magistrat je za orguljaša crkve za tekuću godinu izabrao Šimu Romića (Simon Romics), odredivši mu godišnju plaću od pedeset pet rajnskih forinti i pravo da prilikom žetve inkasira četvrtinu holbe (holba = unca)  žita, takozvanu zasipaču (zasipacsa,  zasipača = miric – mjerica za težinu od 12,5 kg). Jakov Mialtro (Iacobus Mialtro) je, pak, izabran za sakristana (sachristanus – crkvenjak). F:261.1.pag.71. 4/1746

1746. travnja 30.

Magistrat je odredio godišnje plaće i primanja u naturi gradskih službenika i slugu:

1.) Zakleti bilježnik Petar Josić (Petrus Iosics)  – 130 forinti

2.) Blagajnik Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics) – 90 forinti

3.) Nadzornik krčmi Toma Rudić (Thomas Rudics)   – 2 urne vina i 14 forinti

4.) Legat grada Jožef Vizi (Iosephus Vizy) –  2 1/2 metričke cente mesa i 50 forinti

5.) Orguljaš Šime Romić (Simon Romics) iz žetve -1/4 holbe žita tj. zasipače i 55 forinti

6.) Crkvenjak Jakov Mialtro (Iacobus Mialtro) žita koliko i orguljaš i 55 forinti

7.) Učitelj Janoš Kadar (Ioannes Kadar)  – 1/2 metričke cente mesa, 3 libre sveća, 1 holbu žita i 2 svežnja trske (za grijanje) 76 forinti

8.) Inspektor za pijace, Josip Sapunčić (Iosephus Szapuncsics) – 20 forinti

9.) Inspektori mesara Petar Jakočević (Petar Iakocsevics) i Ivan Cvijanov (Ioannes     Cvijanov) – 70 forinti

10.) Mesari Ivan Divjak (Ioannes Diviak) i Franc Heler (Franciscus Heler) 20 libri loja i 50 forinti

11.) Pastiri koji čuvaju stoku mesare tzv. hajkači Ivan Bilov (Ioannes Bilov) po 10 libri loja, 10 metara zobi i Antun Hajkač (Antonius Hajkacs) i po 55 forinti, ukupno 110 forinti

12.) Gradski kočijaš – 7 metreta žita, 1 metričku centu Ivan Petruha (Ioannes Pertucha) mesa, 1 par cipela i 2 para čizama i 20 forinti

13.) Čuvar zatvora Ivan Crni (Ioannes Cerni) – 1 par čizama, 1 dugi gunj, 1 metričku centu mesa, 1 par čizama i 38 forinti

14.) Stražari (hajdu) svako po 10 forinti i po 1 par čizama,    ukupno 60 forinti

ukupno 958 forinti

F:261.1.pag.84-86.19/1746.

1747. ožujak 20.

Sjednici Magistrata prisustvuju zamjenik sudije Mihajlo Bačin (Michaël Bacsin) i senatori: Petar Mukić (Petrus Mukics), Josip Jaramazov (Iosephus Iaramazov), Marko Skenderov (Marcus Szkenderov), Ivan Mačkov (Ioannes Macskov) i Mihajlo Perčić (Michaël Percsics). Obnavlja se raspodjela obiteljske  imovine između orguljaša Šime Romića (Simon Romics), njegovog rođenog brata Ivana Romića (Ioannes Romics) i maćehe. Specifikacija se čuva u fascikli pod slovom D i pod brojem 3.

F:261.1.pag. 116-117. 16/1747.

1747. travanj 26.

Magistrat određuje godišnje plaće i primanja u naturi:

Petar Josić (Petrus Josics), bilježnik (notarius) – 130 forinti

Toma Rudić (Thomas Rudics), senator i blagajnik (perceptor) – 37 forinti

Hieronimus Vuković (Hieronymus Vukovics), kamerar (camerarius) – 67 forinti

Jožef  Vizi (Iosephus Vizÿ), legat grada (commessarius) –   150 libri mesa i 150 forinti

Šime Romić (Simun Romics), orguljaš (organista) iz žetve – 1/4 holbe žita tj. zasipače i 55 forinti.

F:261.1.pag.125-126. 23/1747

1748. lipanj 9.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudija Toma Rudić (Thomas Rudics) i senatori: Stevan Vojnić (Stephanus Vojnics), Petar Mukić (Petrus Mukics), Grgo Vidakovic (Gregorius Vidakovics), Grgo Križanović (Gregorius Krisanovics), Mihajlo Bačin (Michaël Bacsin), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Josip Jaramazov (Iosephus Iaramazov), Marko Skenderov (Marcus Szkenderov) i Ivan Mačković (Ioannes Macskovics), kao i članovi Zaklete opštine: Ilija Crnković (Elias Crnkovics), Šime Tumbas (Simone Tumbasz), Luka Bukvić (Lucas Bukvics), Lovro Peić (Laurentius Peics), Fabijan Bajić (Fabianus Baics), Martin Čović (Martinus Csovics), Đorđe Puzić

(Georgius Pusics), Josip Sapunčić (Iosephus Szapuncsics), Franjo Bajić (Franciscus Baics), Josip Temunov (Iosephus Temunov), Martin Bajčić (Martinus Baicsics), Antun Buljočić (Antonius Bulyocsics), Tadija Stantić (Thadeus Sztantics), Toma Vojnić (Thomas Vojnics), Josip Vukmanović (Iosephus Vukmanovics), Bartolomej Rogić (Bartholomaeus Rogics), Ivan Franceškov (Ioannes Franceskov), Josip Bačin (Iosephus Bacsin), Marjan Malagurski (Marianus Malogursky), Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics), Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) i Bartolomej Kopunović (Bartolomaeus

Kopunovics) i razmatrali su sljedeće predmete:

1. sudija Tomo Rudić (Thomas Rudics) i član Zaklete opštine Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) upućuju se kod nadliježnih organa radi dodeljivanja krunskih dobara. Ona će se dodijeliti ili izvršiti za praznik sv. Mihajla (S. Michaël). Dokumenti se čuvaju u fascikli pod slovom E i brojem 9.;
2. orguljaš Šime Romić (Simon Romics) oslobađa se plaćanja svih dažbina.

F:261.1.pag.163-164. 18/1748.

1750. lipanj 15.

Sjednici Magistrata prisustvuju sudac Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics) i senatori: Grgo Križanović (Gregorius Krisanovics), Grgo Vidaković (Gregorius Vidakovics), Josip Jaramazov (Iosephus Iaramazov), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Petar Mukić (Petrus Mukics), Marko Skenderov (Marcus Szkenderov) i Nikola Guganović (Nicolaus Guganovics). Razmatrali su se sljedeći predmeti:

1. određuje se plaća kantora Šime Romića (Simon Romics) kod sahrane djece;
2. dozvoljava se isplata 4700 sveća za potrebe grada.

F:261.1.pag.240. 23/1750.

1750. septembra 23.

Romics Simon, kantor i orguljaš iz Subotice, Vice arhiđakonu Kalačke župe, Kalača.

Žali se na obavezu plaćanja arende (zakupa) na celu kuću i imanje, kao i na svoju nisku zaradu. Original. Bunjevački jezik sa mađarskom ortografijom. 2 lista.  F:261. 8/1750.

1751. listopad 28.

Sjednici Magistrata prisustvuju sudac Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics) i senatori: Toma Rudic (Thomas Rudics), Grgo Vidaković (Gregorius Vidakovics), Ivan Mačković (Ioannes Macskovics) i Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics). Razmatrani su sljedeći predmeti:

1. Tužba Gruje Čurčije (Grujo Tyurtsia) protiv Stanka Balugčije (Sztanko Balugcsia) zbog klevete. Svjedočio je Grgo Malečković (Gregorius Malecskovics);
2. izvještaj gradskog ekonoma Ilije Poljakovića (Elias Polyakovics) o sakupljanju dara vladaru;
3. intabulacija dugova Ivana Cvijanova (Ioannes Cvijanov) orguljašu Šimi Romiću (Simon Romics);
4. limitacija cjene vina i rakije;
5. Gradski ekonom Ilija Poljaković (Elias Polyakovics) je podnio račune o kupovini šećera za potrebe grada.

F:261.1.pag 288-289/1751.

 

 

1753. travanj 29.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudac Toma Rudić (Thomas Rudics) i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Grgo Vidaković (Gregorius Vidakovics), Petar Mukić (Petrus Mukics), Ivan Mačkov (Ioannes Macskov),  Luka Vojnić (Lucas Vojnics), Marko Skenderov (Marcus Szkenderov), Nikola Guganović (Nicolaus Guganovics), Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics) i Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) i članovi Izabrane opštine Ilija Poljaković (Elias Polyakovics), Luka

Bajić (Lucas Baics), Luka Vojnić (Lucas Vojnics), Ivan Letić (Ioannes Letics), Đerđ Halač (Georgius Halacs), Marjan Vojnić (Marianus Vojnics), Ilija Dulić (Elias Dulics), Grgo Aracki (Gregorius Araczky), Tadija Stantić (Thadaeus Sztantics), Ivan Vukov (Ioannes Vukov), Bartolomej Rogić (Bartholomaeus Rogics), Jakov Sučić (Iacobus Szucsics), Toma Vojnić (Thomas Vojnics), Josip Horvatski (Iosephus Horvatsky), Bono Gabrić (Bono Gabrics), Petar Sarić (Petrus Szarics), Đorđe Puzić (Georgius Puzics), Franjo Bajić (Franciscus Gabrity), Vito Kulunčić (Vitus Kuluncsics), Ivan Francišković

(Ioannes Franciskovics), Luka Francišković (Lucas Franciskovics), Đorđe Peić (Georgius Peics), Josip Bačić (Iosephus Bacsity), Stevan Križanović (Stephanus Krizsanovics), Franjo Mamužić (Franciscus Mamuzic), Nikola Bernić (Nicolaus Bernics), Janoš Horvat (Ioannes Horvath), Fabijan Bajić (Fabianus Baics) i Andraš Balog (Andreas Balogh).

1.) Razmatrali su se predmeti određivanja godišnjih plaća svim gradskim službenicima:

1. Petar Josić (Petrus Iosics) „zakleti” bilježnik – 150 forinti
2. Josip Križanović (Iosephus Krizsanovics), vicenotar i kamerar – 70 forinti
3. Josip Mamužić (Iosephus Mamuzsics), blagajnik, perceptor – 70 forinti
4. Nikola Sagmajster (Nicolaus Szagmajster), 1 metričku centu mesa, 1/2 cente loja kao i 40 forinti
5. Tadija Tokić (Thadaeus Tokics), nadzornik vina – 25 forinti
6. Martin Sučić (Martinus Szucsics), inspektor za tražnice – 24 forinte
7. Šime Romić (Simon Romics), orguljaš – 2 metričke cente mesa i 65 forinti
8. Martin Mišurai (Martinus Missuraÿ), crkvenjak – 40 svježnjeva trske i 40 forinti
9. Maria Rožafa (Maria Rosafa) učiteljica – 20 forinti
10. Ištvan Kovač (Stephanus Kovacs) čuvar zatvora – 1 metričku centu mesa,  15 metreta       žita i 46 forinti
11. Šest gradskih čuvara (pandurones) – 2 para čizama i svaki po 10 forinti 60 forinti
12. Đerđ Milošev (Georgius Milossev), konjušar – 2 kočije sena i 10 metreta zobi 40 forinti
13. Matija Mičić (Matthias Micsics), konjušar – 2 kočije sena i 10 metreta zobi 30 forinti
14. Ivan Marjanušić (Ioannes Marianusics), konjušar – 2 kočije sena i 10 metreta zobi 30 forinti
15. Ivan Penčić (Ioannes Pencsics), konjušar – 2 kočije sena i 10 metreta zobi 30 forinti
16. Stevan Vida (Stephanus Vida), prvi kočijaš – 1 dugačak kaput (gunj), čizme i 2 para cipela, 5 kožuha, 12 metreta žitarica, 1centu mesa, 30 libri soli i 20 forinti.
17. Pavle Janošek (Paulus Ianossek), drugi kočijaš – 5 kožuha, 1 par čizama, 9 metreta žita, 1 centa mesa, 12 libri slanine i 12 libri soli i 20 forinti.
18. za franjevce – 30 forinti

 

2.) Sudija Toma Rudić (Thomas Rudics) i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes

Voinics), Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics) i Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ), notar Josip Križanović (Iosephus Krizsanovics) i iz Zaklete opštine: Nikola Sagmajster (Nicolaus Szagmajster), Ilija Crnković (Elias Crnkovics), Jakov Prćić (Iacobus Prtyity), Đorđe Puzić (Georgius Puzics), Andraš Balog (Andreas Balogh) i Grgo Aracki (Gregorius Araczky); svi oni ce izvršiti popis stoke a određen je ključ za razrez državnog poreza po glavi stoke.

3.) Vlastelinski porez se placa po velicini zemljišta.

4.) ubuduće će i beležnik Petar Josić (Petrus Iosics) plaćati porez;

5.) ubuduće će i orguljaš Šime Romic (Simon Romics) plaćati porez;

6.) U slučaju iseljenja Ivana Budimlića (Ioannes Budimlics) njegovo imanje na pustari Zobnatica (Zobnaticza) u blizini rečice Jesenovac (Ieszenovacz) će preuzeti senator Luka Vojnić (Lucas Vojnics), a on ce predati gradu svoje zemljište u unutrašnjosti grada. F:261.1.pag.372-375/1753.

 

1753. lipanj 28.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudac Toma Rudić (Thomas Rudics) i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovics), Grgo Vidaković (Gregorius Vidakovics), Petar Mukić (Petrus Mukics), Luka Vojnić (Lucas Vojnics) i Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ). Razmatrali su se sljedeći predmeti:

1. izdaje se potvrda o 17-godišnjoj savjesnoj službi orguljaša Šime Romica (Simon Romics);
2. prihvataju se računi o isplati žitarica kupljenih za potrebe poreskih davanja od strane Josipa Križanovića (Iosephus Krizsanovics). F:261.1.pag.387-388/1753.

 

1753. kolovoza 7.

Simon Romics, somborski upravitelj škole i orguljaš, Francu Jozefu de Redlu, kraljevskom savetniku i administratoru dobara Bačke županije, Sombor. Moli da do praznika Svetog Đorđa bude oslobođen svih poreskih tereta i obveza, pošto namjerava da se preseli iz Subotice u Sombor. Original. Latinski jezik. 2 lista. F:261. 22/1753.

 

1754. travanj 30.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudac Luka Vojnić (Lucas Vojnics) i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovics), Grgo Vidaković (Gregorius Vidakovics), Josip Jaramazov (Iosephus Iaramazov), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Petar Mukić (Petrus Mukich), Marko Skenderov (Marcus Skenderov), Ivan Mačković (Ioannes Macskovich) i Toma Rudić (Thomas Rudich), kao i zakletnici. Razmatrali su sljedeće predmete:

1. imenuje se Luka Bajić (Lucas Baity) za nadzornika vina;
2. Osniva se Komisija za rješenje nesporazuma izmedu Tome Rudića (Thomas Rudics) i Josipa Horvackog (Iosephus Horvatsky) zbog ljetnjih pašnjaka. Reviziju vrše senatori Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Petar Mukić (Petrus Mukich), Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovity) i Marko Skenderović (Marcus Skenderovics), te članovi

Izabrane opštine: Đorđe Puzić (Georgius Puzich), Ivan Francišković (Ioannes Franceskovich), Bartolomej Rogić (Bartholomaeus Rogich), Đorđe Peić (Georgius Peich), Nikola Bernić (Nicolaus Bernich) i Jakov Sučić (Iacobus Szucsich);

3. Martin Sučić (Martinus Szucsich) se imenuje za nadzornika tržnicee i tajnih krčmi sa plaćom od dvadeset sedam forinti;
4. Šime Romic (Simon Romich) se prima ponovo za orguljaša i daju mu se razne

poreske olakšice i plaća od sedamdeset forinti;

5. Bono Cvijanov (Bono Cvijanov) se imenuje za drugog sudskog predsjednika;
6. Imenuju se gradski panduri i određuje im se godišnja plaća. To su Đorđe Milošev (Georgius Miloschev) četrdeset forinti, Jovan Penčić (Iovan Pencsity) trideset i Ivan Marianušić (Ivan Marianusich) sa trideset forinti i dijelom u naturi.;
7. odobravaju se računi segedinskih trgovaca;
8. Josip Križanović (Iosephus Krizsanovics), gradski kamerar, treba da isplati Tomi Rudiću (Thomas Rudics) jedan stog sjena;
9. izvještaj o prihodima iz ubirane takse korišcenja pašnjaka od marve koja je terana kroz teritorije grada;
10. Računi o kupljenom sjenu za potrebe grada;
11. prihodi iz kazne zbog utaje poreza;
12. prihodi iz kazna ubiranih zbog zalutale stoke;
13. prihodi iz takse za košnice stranih pčelara;
14. prihodi iz takse za proizvedeno vino;
15. prihodi iz takse za hvatanje kornjača u jezeru Kereš er (Körös ér);
16. prihvataju se računi o kupljenim stvarima za darove dobrotvorima grada;
17. Obavještava se sreski načelnik Ignac Vereš (Ignacius Vörös), da se u gradu ne nalazi njegov zalutali konj. Spisi se nalaze u fascikli pod slovom M i brojem 26. F:261.1.pag.438-440/1754

 

1755. listopad 31.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudija Luka Vojnić (Lucas Vojnics) i senatori:

Ivan Vojnić (Ioannes Vojnich), Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovich), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovich), Petar Mukić (Petrus Mukich), Ivan Mačković (Ioannes Macskovich), Hieronim Vuković (Hieronymus Vujovich), Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) i Martin Sučić (Martinus Szucsich). Razmatrani su sljedeći predmeti:

1. tužba orguljaša Šime Romica (Simon Romich) protiv senatora Ivana Vojnića (Ioannes Vojnich), jer mu nije predao dva kupljena mlinska kamena;
2. Spisi saslušanja osumnjičenog lopova, Jakova Gašpara (Iacobus Gaspar) nalaze se pod slovom N i pod brojem 33.

F:261.1.pag.524/1755.

 

1756. svibanj 31.

Sjednici Magistrata su prisustvovali zamjenik sudije Luka Vojnić (Lucas Vojnics)

i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Marko Skenderović (Marcus Skenderovics), Petar Josić (Petrus Iosich) i Martin Sučić (Martinus Szucsich). Razmatrali su sljedeće predmete:

1. izvještaj franjevaca Ksavijea (Xavier) i Berarda (Berardus) o tome da će se ubuduće posebno voditi blagajna crkve i blagajna samostana;
2. organista Šime Romic (Simon Romich) oslobađa se plaćanja poreza i opominje se da se ponaša pristojno;
3. Tužba Marije (Maria), žene Lovre Berčića (Laurentius Bercsich), protiv Katarine (Catharina), žene Hieronima Sarića (Hieronymus Szarich), zbog tuče. Svjedočili su Stana Bukvić (Stana Bukvich) i Rozaria Matijević (Rosaria Matievich). Katarina je osuđena da plati liječničke troškove.;
4. Spisi u vezi sa sporom oko vinograda pokojnog Ladislava Mesaroša (Ladislaus Meszaros) nalaze se pod brojem 23. Andraš Kanas (Andreas Kanasz) traži da mu

se taj sjenokos dodijeli na ime duga, kao i sijenokos Antala Panke (Panka

Antal) čiji je kreditor Marko Skenderović (Marcus Skenderovich);

5. Spisi u vezi sa bludničenjem Jakova Boltačina (Iacobus Boltatsin) i neke Mile

(Mile) nalaze se pod brojem 24.

F:261.1.pag.570-571/1756.

 

 

1756. lipanj 21.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudac Petar Mukić (Petrus Mukich) i senatori:

Ivan Vojnić (Ioannes Vojnich), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics), Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ), Petar Josić (Petrus Iosich) i Martin Sučić (Martinus Szucsics). Razmatrali su se sljedeći predmeti:

1. poslednji put se poziva organista Šime Romic (Simon Romich) da plaća porez, inače će grad zaposliti drugoga;
2. plaća se Ana Kočenda (Anna Kocsenda) za izdržavanje djeteta kojeg je našla ispod križa;
3. Informacija grada Segedina (Szegedinum) u vezi sa učešćem govedara Andraša Marotija (Andreas Marothi) koji je bio govedar Racškovića (Racskovics) u krađi konja. Spisi se nalaze pod brojem 26;
4. Imenuje se komisija za rješenje spora između senatora Petra Josića (Petrus Iosich) i Jožefa Vizija (Iosephus Vizÿ) zbog graničnih međa. Komisiju ćine: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics) i Martin Sučić (Martinus Szucsich).

F:261.1.pag. 572-573/1756.

 

1756. lipanj 25.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudac Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics) i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Luka Vojnić (Lucas Vojnics), Ivan Mačković (Ioannes Macskovics), Petar Josić (Petrus Iosich) i Martin Sučić (Martinus Szucsich). Razmatrani su sljedeći predmeti:

1. prihvataju se računi kazandžije Ivana Maršala (Ioannes Marchal);
2. komisija koju su sačinjavali Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics) i Martin Sučić (Martinus Szucsics) je ustanovila da je Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) pogrešno smjestio granične međe pored livade Petra Josića (Petrusa Josich);
3. prihvataju se računi gradskog staratelja Nikole Sagmajstera (Nicolaus Szagmajster);
4. otpušta se organista Šime Romica (Simon Romics) i na njegovo mjesto se bira Jakov Jakočević (Iacobus Iakocsevich);
5. Tužba Šimona Hajdara (Simon Hajdar), tumača Tamiške administracije, protiv dužnika Antuna Vukovića (Antonius Vukovich) i Stanislava Tikvickog (Stanislaus

Tikvicki) nalazi se pod brojem 27. F:261.1.pag.573-574/1756.

 

1756. srpanj 6.

Halaš. Nadbiskup Kalače Klobušički se obraća Magistratu Slobodnog kraljevskog grada Segedina i Magistratu Kraljevsko-privilegovane kameralne

varoši Sent Marije (Subotica). Traži da gradski orguljaš Romics Simon, kao službenik crkve, bude oslobođen plaćanja poreza. Original. Latinski jezik. 2 lista. F:261. 33/1756.

 

1756. srpanj 9.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudija Petar Mukić (Petrus Mukich) i senatori: Ivan Vojnić (Ioannes Vojnics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Hieronim Vuković (Hieronymus Vukovics) i Petar Josić (Petrus Iosich). Razmatrani su sljedeći predmeti:

1. molba senatora Ivana Vojnića (Ioannes Vojnics) da se njegov zajam od Đerđa Halača (Georgiusa Halacs) u iznosu od 1.040 forinti intabulira na njegov stočni fond;
2. sporazum između Josipa Peića (Iosephus Peich) i čurčije Ilije Kolarevića (Elias Kollarevich) o načinu rješenja međusobnih potraživanja;
3. limitacije cijena u Bačkoj županiji nalazi se pod brojem 28. Strogo se kažnjavaju strani radnici koji dolaze u grad radi žetelačkih poslova;
4. Dopis halačkog nadbiskupa Klobušički (Klobusicsky) u interesu oslobađanja plaćanja poreza Šime Romica (Simon Romich) nalazi se pod brojem 29.

F:261.1.pag. 574-575/1756.

 

 

1756. srpanj 11.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudac Petar Mukić (Petrus Mukich) i senatori:

Ivan Vojnić (Ioannes Vojnich), Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovich), Ivan Mačković (Ioannes Macskovich), Toma Rudic (Thomas Rudics), Hieronim Vuković (Hieronÿmus Vukovich), Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ), Petar Josić (Petrus Iosich) i Martin Sučić (Petrus Szucsich). Razmatrali su sljedeći predmeti:

1. ne udovoljava se molbi Šime Romica (Simon Romich) da se vrati na službu organiste;
2. revizija računa u vezi sa tromjesečnim konačenjem vojske u gradu;
3. daruje se deset forinti naredniku zbog svojih napora oko uspješnog čuvanja reda u gradu.

F:261.1.pag. 575/1756.

 

1756. srpanj 26.

Sjednici Magistrata su prisustvovali sudija Petar Mukić (Petrus Mukich) i senatori: Grgo Križanović (Gregorius Krizsanovics), Josip Kopunović (Iosephus Kopunovics), Ivan Mačković (Ioannes Macskovics), Luka Vojnić (Lucas Vojnics), Marko Skenderović (Marcus Skenderovics), Toma Rudić (Thomas Rudics), Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) i Petar Josić (Petrus Iosich). Razmatrali su se sljedeci predmeti:

1. Saslušavši ponizne molbe Šime Romića (Simon Romich) dozvoljeno mu je da se vrati na posao organiste, s tim da njegov zamjenik bude Jakov Jakočević (Iacobus Iakocsevich) i da djele plaću. O tome su doneli odluku Juriša Peić (Iurissa Peich) i ostali „zakletnici”: Ilija Crnković (Illias Czernkovics), Andrija Vojnić (Andria Vojnics), Antun Buljovčić (Antun Bulyovcsich), Janoš Kiš (Ianos Kiss), Vranje Evetović (Vranye Evetovics), Ivan Vukov (Ivan Vukov), Vidak Kulunčić (Vidak Kuluncsich), Bono Gabrić (Bono Gabrich), Joso Temunov (Ioso Temunov), Vranje Bajić (Vranye Baich), Stipan Križanovic (Stipan Krizsanovics), Ilija Poljaković (Illias Polyakovics), Bariša Rogić (Barissa Rogich), Petar Sarić (Petrus Szarich), Jakov Kopunović (Iacobus Kopunovich), Nikola Bernić (Nicolaus Bernich), Tadija Stantić (Thadia Stantich), Glišo Aradski (Glisso Aradsky), Tadija Tokić (Thadia Tokich) i Ilija Stipić (Illia Stipich).;
2. odlučuje se da ubuduće grad plaća desetinu u slami, a ne u zrnu;
3. poslije svakog akova vina plaća se pet denara na ime poreza;
4. zajam Nikole Bernića (Nicolaus Bernich) intabulira se Đerđu Halaču (Georgius Halacs) u iznosu od 279 forinti;
5. Sporazum izmedu Đorđa Mila (Georgius Mila) i kazandžije Mihajla Todorovića (Mihailo Thodorovics) u vezi sa načinom izmirenja dugova. Posreduju sudija Petar Mukić (Petrus Mukich) i senatori Luka Vojnić (Lucas Vojnich), Jožef Vizi (Iosephus Vizÿ) i Petar Josić (Petrus Iosich);
6. Ugovor o kupovini vina od Teodora Lackovića (Theodorus Lazckovics) nalazi se pod brojem 31. F:261.1.pag.576-577/1756.

 

1767. kolovoz 25., rujan 18., Subotica. Krivični predmet Valjičić Matije, subotičkog stanovnika, optuženog za krađu ovaca, slanine i sala od Romics Simona, kantora i orguljaša iz Subotice. Latinski jezik. 2 lista. F:261. 36/1767.

 

1771. srpanj 1-5.

Postupak po žalbi subotičkog stanovnika Romics Simona protiv testamenta njegovog pokojnog tasta, Romić Mihajla iz Subotice. Orginal. Latinski i bunjevački jezik sa mađarskom ortografijom. 6 listova

 

1771. studeni 4. Pečuh.

Dopis Rudić Antona, računovođe Pečujske biskupije, subotičkom Magistratu, u kome traži da se njegov zet (sestrin muž) Romics Simon iz Subotice prinudi na izdavanje odgovarajućeg dijela nasledstva njegovog pokojnog oca Rudić Franje. Orginal. Latinski jezik. 2 lista.

 

1773. svibanj 6. Subotica.

Spiskovi članova subotičke Zaklete opštine za godinu 1773, članova ove opštine koji su se sastali 6. svibnja 1773. godine, kao i kandidatska lista za izbor novog gradskog senatora, mjesta na koje je izabran Romics Simon. Orginal. Latinski jezik. 4 lista. F:261. 36/1773.

 

Time se ne iscrpljuje sačuvana dokumentacija o Romiću pošto su nađeni tragovi o njegovoj  prepisci sa vlastima grada. Tako saznajemo da je Romić molio da mu se preda livada koju je koristio njegov brat[6], da je podnio tužbu 1758. godine  protiv sluge[7] a da su Pavle Vojnić i Đorđe Sintarić od njega zahtjevali da im vrati vinograd i livadu koje nezakonito koristi[8]  te da je 1760. godine uspio da se oslobodi  plaćanja zemaljskog vojnog poreza za 1755-1756. godinu.

Nisu nam poznati svi detalji kako je došlo do toga da orguljaš Šime Romić uspije postati jedan od senatora. Razvidno  je samo, što se vidi iz sačuvanog spisa od 6. svibnja 1773. godine[9], koji se sastoji od 4 lista, pisana latinskim jezikom, u kome se nalaze spiskovi članova subotičke Zaklete opštine za godinu 1773. koji su se sastali 6. svibnja 1773. godine, kao i kandidatska lista za izbor novog gradskog senatora, da je na to mjesto  – izvršnu funkciju gradskog senatora, izabran upravo Šimon Romić.

Kakva je bila dalja sudbina Šime Romića i njegove obitelji, ne govore nam dostupna vrela. Arhivska vrela do njegovog promicanja u senatorsku funkciju 1773. godine, uglavnom nam šturo oslikavaju odnose vlasti spram gradskog službenika zaduženog za orguljašku glazbu, njegova primanja, obveze plaćanja poreza, zatim njegove probleme sa podjelom obiteljske imovine.  Za mnoge detalje vezane za njegovo porijeklo, školovanje, obitelj, mjesto stanovanja, način života, liturgijsko[10] muziciranje koje je izvodio, do daljih otkrića u arhivskoj građi  fonda F: 261, ili na drugim mjestima, ostajemo uskraćeni.

No, već i sa ovim prikupljenim podacima, jedna kockica povijesnog mozaika života Senta Marije/ Subotice iz perioda carice Marije Terezije dobila je svoje ime a time i jasniji, životniji lik.

 

 

 

Popis izvora i literature:

 

Povijesni arhiv Subotica, F:261. Magistrat povlašćene kraljevsko komorske                         varoši – Sent Marija (Subotica)  (1743-1779).

 

Ulmer, Gašpar. 1991. Privilegija kraljevskoj komorskoj varoši Sent Marija 1743, U: Koreni. Subotica: Istorijskii arhiv Subotica, 45-52.

 

Mandić, Zorica i Manasijević, Vera. 2006. Protokol Magistrata povlašcene Kraljevsko-komorske varoši Sent Marija – pre zvane Sabatka (1743–1756), Analiticki inventar serije „Protokoli Magistrata” (1743–1779), br. 1, Subotica: Povijesni arhiv Subotica.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

[1] Riječ kantor je latinska riječ, a na hrvatskom znači pjevač. Kantor je prevoditelj liturgijskog pjevanja. zadaća kantora u bogoslužju? Njegova zadaća je pjevati antifonu za pripjevni psalam i redak kod aleluja te započinjati i prevoditi ostale pjesme za vrijeme mise i drugih crkvenih obreda. Treba biti odgovoran za sudjelovanje vjernika u liturgijskom pjevanju.

http://www. rijeka nadbiskupija.com/ kviz.doc+ kantor+ orgulja %C5%A1&cd=4&hl=en&ct=clnk (Posjet, 3. III 2010.)

[2] Organista – orguljaš

[3] Pretragu su olakšavala znanstveno informativna sredstva, analitički opisi  Povijesnog arhiva:  suarhiv.co.rs/cro/djelatnost/znanstveno-informativna-sredstva (Posjet 22. II. 2019.)

[4] Povijesni arhiv Subotica (dalje samo PoAS), Fond 261 Magistrat povlašćene Kraljevsko-komorske varoši Sent Marije, prije zvane Sabatka (Magistratus privilegiati oppidi regio-cameralis Szent Maria, antehac Szabatka vocati.; Szent-Maria kiváltságos királyi kamarai mezováros tanácsa) obuhvata period od 1743–1778. godine, a sumarni inventar od (1701) 1743–1778 (1782) godine.  Iz analitičkih opisa djelova toga fonda saznaje se i kakvim jezikom su pisani; većinom latinskim, ali se susreću i njemački, mađarski te ilirski/bunjevački.

[5] U pismu se koristi mješana ortografija, mađarska i njemačka, a posebice je zanimljivo pisanje glasa ž – ćirilskim znakom – ж.

[6] PoAS, F:261.2.pag.67-68/1758. Tako je 28. veljače 1757. godine  zapisano da je molio da mu se preda livada njegovoga brata, a bratu da se dodeli druga livada.

[7] PoAS, F:261.2.pag.67-68/1758. Tužio je lipnja 1758. godine slugu Iliju Vukovića (Elias Vukovich) jer je zbog njegove nepažnje jedan konj uginuo u štali a po presudi je Ilija  bio dužan da plati odštetu od petnaest forinti.

[8] PoAS; F:261.2.pag.93-95/1759 i pag.93-95.

[9] PoAS, F:261. 36/1773.

[10] Podaci iz arhiva subotičkih franjevaca možda bi dopunili saznanja o njegovom djelovanju.