U međuratnom društvu Kraljevine Jugoslavije, pa tako i Subotice, jasno se izdvajao sloj službenika. Njega su činili javni ili privatni službenici. Javne djelatnosti u prvom redu uprava, zdravstvo, kultura i drugo, bile su područja u kojima su oni nalazili mjesta obavljajući poslove za državu ili niže, lokalne organe vlasti. Prvitni službenici su radili u privrednim djelatnostima, novčarskim i trgovinsko –prometnim poduzećima ili izvanprivrednim djelatnostima.
Polje istraživanja ovoga puta je fokusirano samo na javne službenike, državne ili gradske. Koliko ih je bilo, kako su se birali i postavljali, kakav je bio njihov položaj i status, samo neka od pitanja na koja ovaj uradak pokušava dati odgovore. Jasno je da ni taj specifični društveni sloj nije mogao biti odvojen i izdvojen od društvenih strujanja i matica koje su vodile i usmjeravale čitavo društvo i državu. A najbolje najjasnije očitovana poluga koja je djelovala na određivanje smjera državnog broda bila je politika. Tako je i veza između javnih službenika i politike vrlo naglašena i snažna. Oni su bili odraz i izvršioci onih političkih stremljenja koja su se kreirala u određenim periodima. U povijesno kratkom međuratnom periodu linija naglašenog državnog centralizma i unitarizma obilježila je politiku na vrhu a pokušaji odgovora i reakcije na nju, politiku vođenu na na nižim
razinama. Sličan obrzac se prati i u Subotici. U polju takvih slinica radili su i živjeli subotički službenici. 
subotickaistorija 